Sunday, October 18, 2026

IVA Timor nian: Hahú Ki'ik, Hanorin Povu, Sa'e ho Dadus

 

IVA Timor nian: Hahú Ki'ik, Hanorin Povu, Sa'e ho Dadus

Husi Carlos Soares Ribeiro

Kada tinan, bainhira Parlamentu Nasionál diskute Orsamentu Jerál Estadu, ita ko'alia kona-ba biliaun. OJE 2027 ne'ebé agora iha audiénsia públika iha Parlamentu hamutuk US$2.568,5 milloens. Maibé iha númeru ida ne’ebé ki’ik liu, no importante liu: US$298,6 milloens. Ne’e mak reseita doméstika ne’ebé Governu projeta atu rekolle iha 2027, husi impostu, taxa no reseita seluk iha rai-laran. Se ita kompara ho orsamentu tomak, ne’e hanesan maizumenus sentavu 12 husi kada dólar ne’ebé Estadu gasta. Parte boot liu husi restu mai husi Fundu Petrolíferu.

Fundu ne'e la'ós bee-matan ne'ebé la maran. Tanba ne'e, notísia katak Governu prepara atu introdús Impostu ba Valór Aumentadu (IVA) iha 2028 tenke simu ho matenek. Ita labele simu ho ta'uk, no mós labele simu ho entuziazmu matan-delek. Pergunta loos la'ós "IVA ka lae?". Pergunta loos mak "IVA oinsá?".

Saida mak IVA, no tanba sá ita presiza

IVA mak impostu ba konsumu. Kada etapa iha kadeia negósiu selu impostu ba valór foun ne'ebé nia aumenta de'it: agrikultór, fábrika, distribuidór no loja. Ikus mai, ida ne'ebé selu impostu ne'e mak konsumidór finál. Agora Timor-Leste uza impostu vendas 2,5%. Sistema ne'e simples, maibé fraku. Nia la kobre ekonomia hotu, no Estadu la iha meius atu kontrola ho di'ak.

Vise-Ministra Finansas, Regina de Jesus, rekoñese iha semana kotuk katak maski reseita doméstika sa'e, montante ne'e "sei kobre de'it parte ki'ik" husi nesesidade despeza públika. Nia mós hateten katak IVA presiza preparasaun téknika, konsulta ho setór privadu, edukasaun ba kontribuinte, no medida atu proteje família ho rendimentu ki'ik. Ha'u konkorda tomak ho kondisaun sira-ne'e. Agora ita presiza transforma kondisaun sira-ne'e ba planu konkretu.

Ezemplu simples ajuda atu komprende. Imajina kafé husi Ermera, ho taxa IVA 10% (ha'u hili de'it atu esplika, tanba Governu seidauk anunsia taxa):

1.      Agrikultór fa'an kafé ba fábrika ho folin $100. Nia hatama IVA $10 ba Estadu.

2.      Fábrika prosesa kafé no fa'an ba loja ho folin $150. Nia iha obrigasaun IVA $15, maibé nia selu tiha ona $10. Entaun nia hatama $5 de'it.

3.      Loja fa'an ba kliente ho folin $200. Nia iha obrigasaun IVA $20, maibé nia selu tiha ona $15. Entaun nia hatama $5 de'it.

Totál ba Estadu: $20, katak 10% husi folin finál. Kada negósiu presiza fatura atu hasai IVA ne'ebé nia selu tiha ona. Tanba ne'e, negósiu sira kontrola malu, no IVA difisil atu evita liu impostu vendas.

Númeru sira hatudu katak ita la hahú husi zero. Reseita doméstika iha 2025 to'o US$273,2 milloens, sa'e 17% kompara ho 2024, no ne'e mak nível aas liu desde 2017. Impostu diretu kontribui US$78,8 milloens (29%), no reseita la'ós fiskál US$67,5 milloens (25%). Progresu ne'e real. Maibé kompara ho orsamentu ne'ebé besik US$2,6 biliaun, ita sei dok husi independénsia fiskál.

Lisaun husi ita-nia vizinhu ASEAN

Ita la'ós nasaun dahuluk ne'ebé hasoru dilema ne'e. Kuaze nasaun ASEAN hotu iha ona IVA ka impostu ne'ebé hanesan. Esperiénsia husi sira fó lisaun haat ne'ebé klaru.

Primeiru, Singapura hatudu katak paxiénsia fó rezultadu. Bainhira introdús GST iha 1994, Singapura la hahú ho taxa aas. Sira hahú ho 3% de'it. Durante tinan 30 liu, taxa ne'e sa'e neineik: 4%, 5%, 7%, depois 8% iha 2023, no 9% iha 2024. Kada sa'e anunsia molok, no la'o hamutuk ho pakote apoiu ba família ho rendimentu ki'ik. Rezultadu mak sistema ida ne'ebé estável, no públiku simu.

Segundu, Malázia hatudu katak konfiansa importante liu tékniku. Malázia introdús GST 6% iha 2015. Sistema ne'e efisiente iha parte téknika, maibé la popular entre públiku. Ema barak sente folin sasán sa'e, iha momentu ne'ebé kustu moris sa'e hela. Iha 2018, GST sai tema boot iha eleisaun, no Governu foun hasai. Malázia fila fali ba sistema impostu vendas no servisu. Lisaun ba ita mak: reforma fiskál ne'ebé la hetan konfiansa públiku bele monu, maski ninia dezeñu di'ak.

Terseiru, Vietname no Tailándia hatudu katak justisa no fleksibilidade bele la'o hamutuk. Vietname iha taxa padraun 10%, maibé uza taxa ki'ik 5% ba sasán esensiál. Durante tinan balu nia hatún taxa ba 8% ba sasán barak, atu ajuda ekonomia, to'o fim 2026. Tailándia iha taxa 10% iha lei, maibé kontinua aplika 7%. Agora estende tan to'o Setembru 2027. Iha seluk fali, Filipina no Indonézia aplika taxa 12%. Ida-ne'e hatudu katak la iha taxa ida ne'ebé loos ba nasaun hotu. Taxa tenke tuir kapasidade povu nian.

Kuartu, Indonézia hatudu katak taxa ne'ebé diferente bele proteje ema ki'ik. Ita-nia vizinhu boot liu hasa'e taxa PPN ba 12% iha 2025. Maibé iha prátika, taxa kompletu 12% aplika ba sasán luxu de'it. Sasán seluk selu efetivamente 11%, no ai-han báziku, edukasaun no saúde izenta. Ida-ne'e hatudu katak sistema ida bele hetan reseita husi ema ne'ebé iha kbiit, no proteje ema ne'ebé la iha.

Tabela iha okos hatudu oinsá nasaun ASEAN sira halo impostu ba konsumu iha 2026:

Nasaun

Sistema

Taxa padraun (2026)

Nota

Filipina

VAT

12%

Taxa aas liu iha ASEAN

Indonézia

PPN (VAT)

12%

Efetivamente 11% ba sasán la'ós luxu

Kamboja

VAT

10%

 

Laos

VAT

10%

 

Vietname

VAT

10%

8% ba sasán barak to'o 31 Dez 2026; 5% ba sasán esensiál

Singapura

GST

9%

Hahú ho 3% iha 1994

Malázia

SST

Vendas 5–10%, servisu 6–8%

GST 6% iha 2015–2018, depois hasai

Tailándia

VAT

7%

Taxa iha lei 10%; 7% estende to'o Set 2027

Myanmar

Impostu komersiál

5%

La'ós IVA kompletu

Brunei

La iha

0%

Depende ba reseita mina

Timor-Leste

Impostu vendas

2,5%

Planu IVA ba 2028

Tabela ne'e hatudu buat ida klaru: Timor-Leste mak nasaun ida ne'ebé iha taxa ki'ik liu, ho Brunei de'it mak la iha impostu ba konsumu. Maibé Brunei iha reseita mina ne'ebé boot no estável. Ita la iha luxu ne'e.

Saida mak IVA signifika ba ema baibain

Ba família sira, pergunta prinsipál simples: folin sei sa'e ka lae? Resposta onesta mak: depende ba dezeñu. Se IVA ho taxa ki'ik troka impostu vendas 2,5% ne'ebé iha ona, no ai-han báziku izenta, impaktu ba folin foos, mina-te'in no modo sei ki'ik tebes. Maibé se taxa aas iha tinan dahuluk, ka izensaun la klaru, família kiak mak sei sente todan uluk. Sira gasta parte boot husi sira-nia rendimentu ba konsumu.

Ita mós tenke hanoin kona-ba dolarizasaun. Timor-Leste uza dólar Amerikanu, entaun ita la iha polítika monetária rasik atu kontrola inflasaun. Kualker reforma ne'ebé bele hasa'e folin tenke halo ho kuidadu boot liu, tanba ita la iha instrumentu barak atu hadi'a ninia efeitu.

Ba negósiu ki'ik, preokupasaun la'ós taxa de'it, maibé burokrasia. Kios iha suku, vendedora iha merkadu, no agrikultór ki'ik barak la rai rejistu vendas. Se sira obriga atu rejista IVA hanesan negósiu boot, kustu administrasaun bele boot liu benefísiu. Tanba ne'e limite rejistu ne'ebé aas la'ós priviléjiu. Nia mak kondisaun atu reforma ne'e la'o.

Ba negósiu boot no médiu, IVA bele sai oportunidade. Sistema ne'ebé bazeia ba fatura hametin kontabilidade, halo negósiu sira fasil liu atu hetan kréditu husi banku, no hamenus kompetisaun la justu husi negósiu ne'ebé la selu impostu. Ida-ne'e importante liu iha merkadu ASEAN ne'ebé ita tama ona.

Hatán ba preokupasaun sira

Reforma ida ne'ebé di'ak tenke rona krítika. Iha preokupasaun haat ne'ebé ha'u rona beibeik, no sira hotu iha razaun.

•         "IVA sei hasa'e kustu moris." Loos, se dezeñu la di'ak. Resposta mak taxa ki'ik iha hahú, izensaun ba ai-han báziku, no pakote apoiu ba família vulnerável, hanesan Singapura halo.

•         "Ekonomia informál boot liu." Loos. Tanba ne'e IVA tenke hahú ho negósiu boot no importasaun, fatin ne'ebé osan barak liu la'o. Negósiu ki'ik tama neineik, bainhira sira prontu.

•         "Administrasaun seidauk prontu." Loos ba agora. Maibé ita iha tinan rua molok 2028. Tempu ne'e tenke uza atu harii sistema dijitál no forma ofisiál sira, la'ós atu hein.

•         "Osan impostu bele lakon." Ida-ne'e preokupasaun ne'ebé seriu liu. Resposta únika mak transparénsia: relatóriu públiku kona-ba osan IVA ne'ebé rekolle no ba ne'ebé.

Proposta: Mapa-dalan faze tolu

Bazeia ba esperiénsia sira-ne'e, ha'u propoin dalan ida ne'ebé ha'u bolu "hahú ki'ik, hanorin povu, sa'e ho dadus".

Faze 1, hahú ki'ik (2028). IVA ho taxa ki'ik troka impostu vendas 2,5%. Entaun impaktu ba folin la boot, maibé sistema foun hahú la'o. Iha faze ne'e, obrigasaun rejista ba negósiu boot de'it, ho limite volume vendas ne'ebé aas. Singapura rasik obriga de'it negósiu ho vendas liu S$1 millaun kada tinan. Ai-han báziku, saúde no edukasaun tenke izenta.

Faze 2, hanorin povu (tinan 2–3 dahuluk). Objetivu prinsipál iha faze ne'e la'ós hetan osan barak. Objetivu mak harii hábitu. Kampaña edukasaun iha Tetun iha munisípiu hotu. Formasaun ba negósiu ki'ik kona-ba fatura no kontabilidade simples. Fatura eletrónika no pagamentu dijitál, hanesan TUQR ne'ebé BCTL lansa ona, bele ajuda negósiu sira kumpre obrigasaun ho kustu ki'ik.

Faze 3, sa'e ho dadus. Taxa sa'e de'it bainhira dadus hatudu katak sistema la'o di'ak no família kiak proteje, la'ós tanba orsamentu presiza osan. Ba ida-ne'e, Governu tenke publika relatóriu anuál ne'ebé independente kona-ba impaktu IVA ba folin, ba família kiak no ba negósiu ki'ik. Kada desizaun atu hasa'e taxa tenke anunsia minimu tinan ida molok.

Konfiansa mak moeda ne'ebé valór liu

Ikus mai, IVA la'ós kona-ba impostu de'it. Nia kona-ba kontratu sosiál entre Estadu no povu. Bainhira ema selu impostu ba kada sasán ne'ebé sira sosa, sira iha direitu atu hatene osan ne'e ba ne'ebé. Tanba ne'e, reforma IVA tenke la'o hamutuk ho transparénsia iha despeza públika.

FMI hateten iha semana kotuk katak adezaun Timor-Leste ba ASEAN fó "baze di'ak" atu avansa reforma. Ha'u konkorda. Maibé baze di'ak de'it la sufisiente. Ita presiza dalan ida ne'ebé klaru, ritmu ida ne'ebé povu bele tuir, no vontade atu rona.

Setór finanseiru mós iha papel. IVA moderno presiza fatura eletrónika no pagamentu dijitál. BCTL lansa ona sistema TUQR no T-FAST, no infraestrutura ne'e bele sai ponte entre negósiu ki'ik no sistema fiskál. Bainhira vendedor ida simu pagamentu liu QR, rejistu vendas automatikamente iha. Ida-ne'e hamenus kustu kumprimentu, no hametin mós asesu ba kréditu.

Tanba ne'e, ha'u propoin pasu konkretu lima ba tinan rua oin mai:

1.      Livru Branku IVA: Governu publika proposta kompletu, ho taxa, izensaun, limite rejistu no estudu impaktu ba família kiak, molok Parlamentu aprova lei.

2.      Konsulta públika iha munisípiu hotu durante 2027: La'ós iha Dili de'it, no iha Tetun.

3.      Kalendáriu públiku: Anunsia faze tolu ho data klaru, atu negósiu no família sira bele planeia.

4.      Ligasaun ho pagamentu dijitál: Liga sistema fatura eletrónika ho TUQR no T-FAST, atu kumprimentu fasil no baratu.

5.      Relatóriu anuál independente: Kona-ba osan IVA ne'ebé rekolle, impaktu ba folin, no ba ne'ebé osan ne'e ba.

Ita iha tinan rua atu prepara. Mai ita uza tempu ne'e ho matenek.

Futuru fiskál Timor-Leste nian depois de petróleu la sei harii iha loron ida. Nia sei harii neineik, hanesan Singapura halo, ho dadus nu'udar matadalan no konfiansa povu nian nu'udar fundasaun.

Artigu ne'e reflete opiniaun pesoál autór nian, no la reprezenta pozisaun instituisaun ne'ebé autór servisu ba.

Nota verifikasaun no fonte sira

Molok haruka ba Tatoli, verifika faktu sira tuir mai, tanba sira mai husi koñesimentu jerál, la'ós husi fonte sira iha okos:

•         Istória taxa GST Singapura (3% iha 1994, depois 4%, 5%, 7%), ninia pakote apoiu, no limite rejistu S$1 millaun.

•         Istória GST Malázia (2015–2018).

•         Taxa ki'ik 5% iha Vietname, no izensaun ba ai-han báziku, edukasaun no saúde iha Indonézia.

Persentajen "sentavu 12" mak kálkulu aproximadu: US$298,6M fahe ho US$2.568,5M.

Fonte sira

•         TATOLI, 15 Out 2026: Governu kontinua prioriza administrasaun fiskál

•         e-Global/Lusa, 16 Out 2026: Parlamento inicia análise do OGE 2027

•         e-Global/Lusa, 15 Out 2026: Timor-Leste apoiado pelo FMI na modernização financeira

•         KPMG, Set 2026: Thailand reduced 7% VAT rate extended through September 2027

•         DFDL: Vietnam extension of the reduced 8% VAT rate to 31 December 2026

•         VATupdate, Jul 2026: Global VAT Rates by Country 2026

AFILIASAUN, SIMPATIA KA EMPATIA: PARTIDU PRESIZA MEMBRU KA APOIADÓR BA LÍDER DE’IT?

 

AFILIASAUN, SIMPATIA KA EMPATIA: PARTIDU PRESIZA MEMBRU KA APOIADÓR BA LÍDER DE’IT?

Husi Carlos Soares Ribeiro

Membru barak la’ós sempre signifika partidu forte. Forsa organizasionál hahú bainhira membru komprende prinsipiu, programa no responsabilidade ne’ebé nia simu.

Iha mundu polítika, aumenta númeru membru dala barak sai hanesan indikadór ba susesu organizasionál. Bainhira ema barak hatudu interese atu tama ba partidu ida, situasaun ne’e bele interpreta hanesan sinal katak organizasaun ne’e hetan apoiu no konfiansa hosi públiku. Maibé, iha pergunta ida ne’ebé importante liu duké haree númeru afiliadu: ema ne’ebé tama ba partidu komprende duni nia prinsipiu no programa, ka nia tama de’it tanba simpatia ba figura lideransa ida?

Pergunta ne’e importante liu-liu bainhira partidu polítiku hahú prepara an ba kampaña. Iha períodu hanesan ne’e, atividade organizasionál dala barak foka ba mobilizasaun, halibur apoiadór, aumenta afiliadu no hametin imajen lideransa. Objetivu sira ne’e bele iha valór iha prosesu polítiku, maibé se organizasaun foka de’it ba númeru no popularidade, nia bele haluha buat ne’ebé importante liu: harii membru ne’ebé iha koñesimentu, komprensaun no responsabilidade.

Partidu polítiku la’ós de’it fatin atu halibur ema ne’ebé gosta lider ida. Partidu tenke sai organizasaun ne’ebé iha prinsipiu, programa, vizaun no kompromisu ba interese públiku. Tanba ne’e, iha tempu molok kampaña, partidu presiza la’ós de’it husu, “Ema hira mak ita bele halibur?”, maibé mós, “Ema sira ne’e komprende saida kona-ba partidu ne’ebé sira hili?”

1. Afiliasaun hahú hosi simpatia, maibé la bele para iha ne’ebá

Iha realidade polítika, ema la tama ba organizasaun hotu-hotu ho razaun hanesan. Ema balu hili partidu tanba konkorda ho nia programa. Ema seluk tanba admira lideransa, gosta maneira lider ida ko’alia, iha ligasaun pesoál ho membru sira, ka sente katak partidu ne’e reprezenta sira-nia esperansa ba futuru.

Razaun hirak-ne’e hotu bele sai pontu hahú ba partisipasaun polítika. Simpatia rasik la’ós sala, no la apropriadu atu julga ema hotu ne’ebé tama ba partidu tanba nia gosta lider ida. Iha vida loroloron, relasaun pesoál no sentimentu konfiansa dala barak sai porta dahuluk atu ema ida hakbesik ba organizasaun ka ideia foun.

Maibé, problema hahú bainhira simpatia ba figura ida troka fatin ho komprensaun ba prinsipiu organizasionál. Se membru ida hatene de’it naran lider, koñese nia istória no gosta nia maneira ko’alia, maibé la hatene objetivu partidu, programa polítiku no responsabilidade membru nian, entaun nia komprensaun kona-ba organizasaun sei seidauk kompletu.

Lider bele iha karisma, kapasidade komunikasaun no abilidade atu mobiliza ema. Maibé, popularidade pesoál la bele sai substitutu ba programa no prinsipiu. Lider ida bele inspira ema atu tama ba partidu, maibé organizasaun tenke fó oportunidade ba ema ne’e atu komprende tanba sá nia hili partidu ne’e no saida mak espera hosi nia nu’udar membru.

Tanba ne’e, pergunta importante la’ós de’it se ema ida gosta partidu, maibé se nia hatene tanba sá mak nia gosta partidu ne’e. Iha diferensa entre gosta figura ida no komprende ideia ne’ebé figura ne’e reprezenta.

2. Saida mak diferensa entre simpatia no empatia?

Atu komprende dinamika afili asaun polítika, ita presiza distingue konseitu rua ne’ebé dala barak uza iha relasaun umana: simpatia no empatia.

Simpatia mak sentimentu gosta, afinidade ka solidariedade ne’ebé ema ida sente ba ema seluk. Iha polítika, simpatia bele mosu bainhira ema ida admira lider nia personalidade, konkorda ho nia mensajen, ka sente konfortável atu partisipa iha grupu ida. Simpatia bele ajuda harii relasaun inisiál no haburas interese atu partisipa.

Empatia, iha parte seluk, mak kapasidade atu koko komprende ema seluk nia sentimentu, perspetiva, esperiénsia no nesesidade, maski ita la iha esperiénsia hanesan ka la konkorda ho nia hanoin. Empatia la signifika katak ita tenke konkorda ho ema hotu. Nia signifika katak ita prontu atu rona, buka komprende no trata ema seluk ho respeitu.

Iha organizasaun polítika, simpatia bele ajuda ema atu hakbesik; empatia ajuda organizasaun atu komprende ema. Simpatia bele hamosu interese ba lideransa; empatia bele ajuda lideransa atu rona membru no komunidade. Simpatia bele hahú relasaun, maibé empatia bele hametin kapasidade atu servisu hamutuk ho ema ne’ebé iha hanoin no esperiénsia diferente.

Ezemplu ida mak bainhira membru ida la konkorda ho desizaun lideransa. Organizasaun ne’ebé depende de’it ba simpatia pesoál bele haree kritika hanesan ameasa ka falta lealdade. Maibé, organizasaun ne’ebé iha kultura empatia sei buka hatene razaun hosi membru ne’e, rona nia argumentu no avalia se kritika ne’e bele ajuda hadi’a desizaun.

Ne’e mak diferensa entre organizasaun ne’ebé buka apoiu de’it no organizasaun ne’ebé hakarak aprende. Partidu ne’ebé forte tenke iha kapasidade atu rona membru ne’ebé konkorda no membru ne’ebé husu pergunta. Tanba partisipasaun polítika ne’ebé saudável la presiza ema hotu hanoin hanesan; presiza de’it mekanizmu atu diskute diferensa ho respeitu no responsabilidade.

3. Partidu ne’ebé depende ba figura ida bele hasoru dezafiu

Iha organizasaun polítika, lideransa iha papel importante. Lider ida bele fó direksaun, inspira membru no ajuda organizasaun atu atinje objetivu. Maibé, lideransa ne’ebé forte tenke ajuda hametin instituisaun, la’ós halo instituisaun depende ba figura ida de’it.

Lider bele muda pozisaun, hasoru eleisaun, hili dalan polítiku foun, ka sai hosi funsaun ne’ebé nia hala’o. Sirkunstánsia polítika mós bele muda. Bainhira ne’e akontese, saida mak sei akontese ba membru sira ne’ebé nia kompromisu depende liu ba figura lideransa ida?

Se membru komprende de’it lider nia personalidade, nia bele sente konfuzaun bainhira lider ne’e la iha ona pozisaun. Maibé, se membru komprende partidu nia prinsipiu, programa no misaun, nia sei iha baze atu avalia situasaun foun no foti desizaun ho hanoin rasik.

Pergunta ne’e la’ós atu diminui importánsia lideransa. Pelo kontráriu, nia fó konvite ba lider hotu atu harii organizasaun ne’ebé forte liu sira-nia popularidade pesoál. Lider ne’ebé iha vizaun la’ós de’it buka ema atu apoia nia; nia mós ajuda ema atu komprende objetivu kolektivu, aprende atu halo avaliasaun kritika no dezenvolve kapasidade atu lidera iha futuru.

Partidu ne’ebé depende liu ba figura ida bele hetan mobilizasaun lalais, maibé nia sustentabilidade organizasionál bele sai dezafiu bainhira figura ne’e muda. Organizasaun ne’ebé harii ho prinsipiu, prosesu internu, formasaun membru no responsabilidade kolektiva iha oportunidade di’ak liu atu kontinua hala’o nia misaun maski lideransa muda.

Tanba ne’e, medida lideransa di’ak la’ós de’it hira mak ema tuir nia, maibé mós hira mak ema nia ajuda atu sai kompetente, independente iha hanoin no iha kapasidade atu asume responsabilidade.

4. Membru barak, maibé komprensaun menus: dezafiu ba organizasaun

Aumenta númeru afiliadu bele sai objetivu organizasionál ida. Maibé, númeru de’it la hatudu tomak kona-ba kualidade partisipasaun. Partidu bele iha membru barak, maibé se membru sira la hetan informasaun kona-ba programa, estrutura, direitu no obrigasaun, sira bele sente katak sira-nia papel limita ba atividade mobilizasaun iha tempu kampaña.

Organizasaun tenke husu ba an rasik: membru foun sira hetan orientasaun ka lae? Sira komprende partidu nia prinsipiu? Sira hatene oinsá atu partisipa iha diskusaun no prosesu desizaun? Sira iha oportunidade atu hato’o opiniaun? Ka sira simu de’it instrusaun atu tuir desizaun ne’ebé ema seluk foti?

Pergunta sira-ne’e importante tanba afili asaun tenke sai hahú hosi partisipasaun, la’ós nia rohan. Bainhira ema ida tama ba partidu, organizasaun tenke fó dalan atu nia aprende, dezenvolve kapasidade no kontribui tuir nia abilidade.

Ezemplu prátiku ida: membru foun ida bele tama ba partidu tanba admira lider ida. Iha etapa dahuluk, nia bele la hatene barak kona-ba programa ekonomia, edukasaun, saúde, empregu ka dezenvolvimentu lokál. Maibé, se partidu organiza sesaun orientasaun, diskusaun no oportunidade atu rona komunidade, membru ne’e bele hahú komprende politika públika no nia ligasaun ho prinsipiu partidu nian.

Iha prosesu ne’e, membru ne’e la presiza abandona nia simpatia ba lider. Nia bele kontinua admira lider ne’e, maibé agora nia iha komprensaun kle’an liu kona-ba organizasaun no responsabilidade ne’ebé nia asume. Ida-ne’e mak progresu hosi afinidade pesoál ba partisipasaun ne’ebé iha koñesimentu.

Nune’e, organizasaun ne’ebé iha kompromisu ba dezenvolvimentu membru sei la haree membru foun hanesan númeru de’it. Nia sei haree membru hanesan ema ne’ebé iha kapasidade atu aprende, iha direitu atu husu pergunta no iha responsabilidade atu kontribui ba objetivu kolektivu.

5. Kampaña la’ós de’it kompetisaun atu halibur apoiadór

Molok kampaña, partidu polítiku presiza mobiliza apoiu no prepara nia mensajen. Maibé, kampaña ne’ebé foka de’it ba númeru ema, popularidade lider no atividade publika bele lakon oportunidade atu esplika programa no rona komunidade.

Kampaña mós bele sai tempu atu hametin edukasaun polítika. Partidu bele esplika nia prioridade, hatudu oinsá programa sira responde ba nesesidade sidadaun nian, no fó espasu ba membru atu diskute dezafiu ne’ebé komunidade hasoru.

Se partidu ko’alia kona-ba dezenvolvimentu ekonomia, por ezemplu, membru sira tenke iha oportunidade atu komprende saida mak programa ne’e propoin, oinsá atu implementa, saida mak prioridade no oinsá atu sukat rezultadu. Se partidu ko’alia kona-ba servisu públiku, membru sira tenke bele esplika oinsá proposta ne’e sei ajuda sidadaun, la’ós repete slogan de’it.

Edukasaun polítika ne’e la presiza sai atividade komplikada. Bele hahú hosi diskusaun iha nivel lokál, sesaun pergunta no resposta, leitura dokumentu programa, ka enkontru ho komunidade atu rona problema sira-ne’ebé sira hasoru. Importante mak informasaun ne’e klaru, asesível no fó oportunidade ba ema atu komprende.

Partidu ne’ebé hakarak hetan konfiansa públika tenke prontu atu rona pergunta ne’ebé difísil, la’ós de’it pergunta ne’ebé fó apoiu. Nia tenke prontu atu esplika proposta, simu kritika konstrutiva no hatudu oinsá nia sei responsabiliza an ba promesa ne’ebé halo.

Tanba ne’e, preparasaun ba kampaña tenke la’ós de’it prepara apoiadór atu ko’alia kona-ba partidu. Nia mós tenke prepara membru atu komprende, diskute no avalia programa polítiku ho responsabilidade.

6. Troka partidu: falta lealdade ka prosesu foti desizaun?

Asuntu ida seluk ne’ebé dala barak hamosu diskusaun mak ema ne’ebé sai hosi partidu ida no tama ba partidu seluk. Iha perspetiva balu, movimentu hanesan ne’e interpreta lalais hanesan falta lealdade. Maibé, atu avalia situasaun ne’e ho justisa, ita presiza komprende katak ema ida-idak iha razaun no esperiénsia diferente.

Ema ida bele muda afili asaun tanba nia hanoin katak programa partidu ne’ebé nia tuir uluk la responde ona ba nia prinsipiu. Ema seluk bele sente katak organizasaun la fó oportunidade atu partisipa, la rona nia opiniaun, ka muda nia orientasaun. Iha kazu seluk, desizaun ne’e bele mai hosi relasaun pesoál, perspetiva kona-ba lideransa, ka avaliasaun kona-ba alternativa polítika.

La’ós razaun hotu-hotu hanesan, no la bele halo julgamentu ba kazu hotu ho medida ida de’it. Maibé, iha demokrasia, afili asaun polítika mak parte hosi liberdade sidadaun atu hili organizasaun ne’ebé nia hanoin reprezenta liu nia prinsipiu no interese.

Ne’e la signifika katak kompromisu organizasionál la iha valór. Kompromisu importante, maibé kompromisu ne’ebé forte liu mak ne’ebé bazeia ba komprensaun no konviksaun, la’ós presaun ka obrigasaun. Ema bele hili atu hela iha organizasaun tanba nia komprende no fiar ba nia misaun. Ema mós bele hili atu sai bainhira nia avalia katak dalan ne’e la reflete ona nia hanoin.

Iha parte seluk, partidu tenke iha kapasidade atu halo avaliasaun interna bainhira membru barak sai. Pergunta ne’ebé útil la’ós de’it, “Tanba sá mak sira sai?”, maibé mós, “Saida mak organizasaun bele aprende hosi sira-nia esperiénsia?” Karik iha problema komunikasaun, falta transparénsia, partisipasaun limitadu ka diferensa kona-ba direksaun organizasionál ne’ebé presiza diskute.

Partidu ne’ebé iha konfiansa ba nia prinsipiu la presiza tau ema hotu ne’ebé sai hanesan inimigu. Nia bele respeita desizaun ema nian, aprende hosi diferensa no kontinua esplika nia programa ba públiku. Iha demokrasia, diferensa polítika la tenke hamosu inimisade pesoál.

7. Empatia tenke hahú hosi lideransa no kontinua iha membru sira

Se empatia mak kapasidade atu komprende ema seluk nia perspetiva, entaun empatia tenke sai prátika iha organizasaun tomak. Lideransa tenke rona membru, membru tenke respeita malu, no organizasaun tenke iha espasu atu diskute diferensa ho maneira konstrutiva.

Lider ne’ebé husu lealdade hosi membru maibé la prontu atu rona sira-nia hanoin presiza haree fali nia maneira lidera. Membru ne’ebé husu atu nia opiniaun hetan respeitu mós tenke prontu atu rona opiniaun ema seluk nian. Empatia la’ós obrigasaun ba parte ida de’it; nia responsabilidade ne’ebé presiza moris iha relasaun entre lideransa, membru no komunidade.

Kultura organizasionál ne’ebé saudável la presiza taka diskusaun ka evita pergunta. Pelo kontráriu, nia presiza kria ambiente ne’ebé ema bele hato’o hanoin ho respeitu, rona resposta no aprende hosi diferensa. Kritika ne’ebé bazeia ba faktu no hakarak hadi’a organizasaun la tenke konsidera automaticamente hanesan oposisaun.

Bainhira membru sira sente katak sira-nia opiniaun iha valór, sira iha oportunidade atu sai parte ativa hosi organizasaun. Bainhira lideransa esplika nia desizaun ho transparénsia no simu pergunta, konfiansa bele sai forte liu. Ida-ne’e la garante katak ema hotu sei konkorda, maibé bele ajuda organiza diferensa ho maturidade.

Iha ikus, empatia la’ós de’it liafuan furak atu uza iha diskursu polítiku. Nia tenke hatudu iha hahalok: rona molok julga, esplika molok husu atu tuir, no buka komprende molok acusa ema seluk.

8. Husi simpatia ba prinsipiu, husi afiliadu ba sidadaun responsavel

Organizasaun polítika ne’ebé hakarak dura kleur presiza haree liu hosi rezultadu kampaña ida. Nia tenke hanoin kona-ba oinsá atu harii membru ne’ebé iha kapasidade atu komprende problema públiku, diskute solusaun no asume responsabilidade ba desizaun kolektiva.

Simpatia bele sai hahú hosi afinidade. Empatia bele ajuda hametin relasaun entre ema. Maibé, atu harii identidade organizasionál ne’ebé forte, rua ne’e presiza akompaña ho koñesimentu, prinsipiu, integridade no responsabilidade.

Membru ne’ebé komprende programa bele halo pergunta di’ak liu. Membru ne’ebé hatene nia direitu no obrigasaun bele partisipa ho konfiansa. Membru ne’ebé aprende atu rona ema seluk bele ajuda organizasaun atu responde ba nesesidade komunidade nian. No membru ne’ebé iha liberdade atu hanoin no avalia bele halo desizaun ho konviksaun, la’ós tanba tuir ema seluk de’it.

Iha demokrasia, ema iha direitu atu hili afili asaun polítika no muda nia desizaun tuir nia konviksaun. Tanba ne’e, responsabilidade partidu nian la’ós atu obriga ema atu hela, maibé atu kria kondisaun ne’ebé membru bele komprende, partisipa no kontribui ho dignidade. Partidu tenke konquista konfiansa liuhosi prinsipiu no hahalok, la’ós depende ba simpatia pesoál de’it.

Iha ikus, pergunta ne’ebé partidu hotu tenke husu ba an rasik mak ida-ne’e: se figura lideransa ne’ebé membru ida admira sai hosi pozisaun, saida mak sei halo nia kontinua komprende no avalia partidu? Se resposta la liu hosi naran lider ida, entaun organizasaun sei iha servisu barak atu halo iha edukasaun polítika no hametin identidade interna.

Partidu ne’ebé forte la sukat nia forsa de’it hosi númeru afiliadu, manifestasaun ka popularidade lider. Nia sukat mós hosi kapasidade atu esplika nia prinsipiu, rona membru, respeita diferensa no responsabiliza an ba komunidade.

Simpatia bele loke odamatan ba partisipasaun. Empatia ajuda ita komprende malu. Maibé, prinsipiu, koñesimentu no responsabilidade mak harii identidade polítika ne’ebé bele tahan tempu.

Pergunta ikus ba ita hotu: ita hakarak sai membru ne’ebé tuir lider de’it, ka membru ne’ebé komprende prinsipiu no iha kapasidade atu kontribui ba futuru organizasaun no nasaun?

Tuesday, October 13, 2026

Merkadu la'ós de'it edifísiu

 OPINIAUN

Merkadu la'ós de'it edifísiu: revitalizasaun tenke hametin negósiu ki'ik sira

Husi Carlos Soares Ribeiro

Se ita la'o iha Taibesi ka Manleuana iha dadeer, ita sei haree realidade ida ne'ebé númeru sira dala barak subar: vendedór barak liu, fatin uitoan liu. Balun fa'an iha trotóar leten, besik dalan, ho sasán tau iha rai.

Ministru Komérsiu no Indústria, Filipus Nino Pereira, anúnsia ona planu atu revitaliza merkadu rua ne'e. Tuir Tatoli, ministériu halo ona levantamentu dadus no remata ona estudu viabilidade, no orsamentu sei mai husi Fundu Infraestrutura. Ida-ne'e notísia di'ak.

Maibé merkadu ida la'ós de'it kobertura no xan. Merkadu mak fatin ne'ebé agrikultór, intermediáriu no inan sira ne'ebé hamoris família ho lukru ki'ik loron-loron hasoru malu. Se ita harii edifísiu foun maibé vendedór sira sei la iha konta no la iha asesu ba kréditu, ita lakon oportunidade boot ida.

Trotóar ne'ebé ko'alia

Vendedór sira ne'ebé fa'an iha trotóar la'ós problema ida de'it ba ordem públika. Sira hatudu sinál ida ne'ebé forte: iha demanda, iha ema ne'ebé hakarak servisu, no iha ekonomia ne'ebé moris maski fatin la to'o.

Vendedór hirak-ne'e mak mikro, ki'ik no médiu empreza (MPME) ne'ebé hamoris família rihun ba rihun. Sira selu propina eskola, sosa hahán, no sustenta família boot ho lukru ne'ebé ki'ik. Maibé barak husi sira moris iha informalidade: la iha rejistu, la iha konta banku, no la iha istória finanseira ne'ebé banku bele haree.

Tanba ne'e, bainhira ita ko'alia kona-ba revitalizasaun merkadu, ita tenke husu: ita revitaliza de'it edifísiu, ka ita mós revitaliza negósiu sira ne'ebé moris iha laran?

Merkadu nu'udar fatin dahuluk ba pagamentu dijitál

Iha Setembru, Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL) lansa ona padraun QR nasionál TuQR no sistema pagamentu lalais T-FAST. Ne'e pasu importante. Maibé sistema pagamentu ida sei iha valór de'it bainhira ema uza iha moris loron-loron.

Merkadu ida ne'ebé revitaliza bele sai fatin dahuluk atu uza TuQR iha eskala boot. Imajina vendedór modo ida iha Taibesi ho kartaun QR ki'ik ida iha nia meza. Kliente selu ho telemóvel, osan tama direta ba konta, no vendedór la presiza lori osan kontadu barak ba uma.

Ba vendedór, ida-ne'e seguru liu. Ba kliente, ida-ne'e fasil liu. Ba ekonomia, ida-ne'e mak dalan atu osan ne'ebé durante ne'e la'o iha liña sub, tama ba sistema finanseiru formál.

Istória tranzasaun sai istória kréditu

Iha aspetu ida ne'ebé ema dala barak la haree. Kada pagamentu dijitál husik hela rastu ida. Rastu sira ne'e, bainhira halibur iha fulan barak nia laran, sai istória negósiu ida.

Ba vendedór ki'ik, problema boot ida atu hetan empréstimu mak la iha garantia no la iha prova kona-ba nia rendimentu. Istória tranzasaun dijitál bele ajuda resolve problema ne'e. Instituisaun finanseira bele haree katak vendedór ida simu osan regularmente, no bele avalia nia kapasidade atu selu fali.

Ho dalan ne'e, vendedór ki'ik bele hetan kréditu ho kustu ne'ebé justu, la depende ba garantia ne'ebé sira la iha, no la presiza buka empréstimu husi fatin informál ho funan aas.

Husi to'os ba otél: kadeia fornesimentu lokál

Semana kotuk iha Bangkok, Primeiru-Ministru Xanana Gusmão hasoru empreza boot sira husi Tailándia. Tuir Tatoli, Governu hatete katak nia hakarak hadi'a asesu MPME ba finansiamentu no merkadu, aumenta produsaun doméstika, no hametin kadeia fornesimentu lokál.

Objetivu ne'e di'ak. Maibé investidór estranjeiru ne'ebé harii otél, restaurante ka supermerkadu presiza fornesedór lokál ne'ebé organizadu, ho kualidade ne'ebé konsistente, ne'ebé bele simu pagamentu liuhusi banku, no ne'ebé bele fó fatura.

Merkadu ne'ebé di'ak bele sai ponte ida. Merkadu bele liga agrikultór iha foho ho kompradór boot iha Dili. Maibé ida-ne'e akontese de'it se vendedór no produtór sira iha ona baze finanseira ne'ebé formál.

Pakote inkluzaun finanseira

Ha'u hakarak propoin ida-ne'e: projetu revitalizasaun Merkadu Manleuana no Taibesi tenke inklui "pakote inkluzaun finanseira" ida. Pakote ne'e bele iha komponente haat:

1.      Rejistu vendedór — kada vendedór ne'ebé simu fatin iha merkadu foun rejista ho naran no tipu negósiu.

2.      Konta báziku — konta ho kustu zero ka ki'ik tebes, ne'ebé loke iha merkadu rasik.

3.      Aseitasaun QR — kada vendedór simu kartaun TuQR no hatene oinsá uza.

4.      Literasia finanseira — sesaun badak no prátiku kona-ba poupansa, jestaun osan negósiu no oinsá hetan kréditu.

Pakote ne'e labele sai knaar instituisaun ida de'it. Presiza kooperasaun entre Ministériu Komérsiu no Indústria, BCTL, banku komersiál sira no kooperativa kréditu.

Edifísiu foun sei hadi'a fatin ba vendedór sira. Maibé inkluzaun finanseira mak sei hadi'a sira-nia futuru. Se ita halo de'it ida, ita halo ona servisu metade.

—

Carlos Soares Ribeiro mak profisionál setór bankária iha Timor-Leste. Opiniaun iha artigu ne'e mak autór nian rasik, no la reprezenta instituisaun ne'ebé nia servisu ba.

Osan husi rai-li'ur tenke to'o lalais no baratu

 Osan husi rai-li'ur tenke to'o lalais no baratu: tempu ona ba ponte pagamentu dijitál

Husi Carlos Soares Ribeiro

 

Kada fulan, timoroan barak ne'ebé servisu iha rai-li'ur haruka osan ba sira-nia família iha uma. Osan ne'e selu propina eskola, hadi'a uma, sosa fini, no dala barak sai kapitál dahuluk ba negósiu ki'ik ida.

Semana kotuk, iha Reuniaun Governadór Banku Sentrál Pasífiku Súl nian ba da-41 iha Dili, Governadór Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL), Hélder Lopes, hatete katak remesa kontribui liu pursentu 10 ba ita-nia Produtu Internu Brutu (PIB). Númeru ne'e la'ós estatístika de'it. Ne'e liña moris ba família rihun ba rihun.

Maibé ita tenke husu: osan hira mak lakon iha dalan ba taxa no kustu transferénsia molok to'o liman família nian? Konetividade pagamentu dijitál transfronteirisu bele sai resposta, se ita harii ho matenek.

Kada sentavu iha folin

Bainhira remesa kontribui liu pursentu 10 ba PIB, kustu haruka osan la'ós kestaun tékniku ki'ik. Kustu ne'e mak impostu sub ida ne'ebé família sira selu, dala barak la hatene.

Hanoin ba traballadór ida iha Austrália ka Reinu Unidu ne'ebé haruka osan ba nia inan iha munisípiu. Taxa transferénsia, diferensa kámbiu no kustu atu foti osan iha Timor hotu-hotu hamenus osan ne'ebé to'o. Ba família ida ne'ebé simu osan kada fulan, diferensa ki'ik ida ne'e, iha tinan ida nia laran, bele hanesan propina eskola ba oan ida ka fini ba ko'a-tinan tuir mai.

Komunidade internasionál rekoñese ona problema ne'e. Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) hatuur alvu atu hatun kustu transasaun remesa ba okos pursentu 3. Ita hotu hatene katak koridór barak iha mundu sei dook husi alvu ne'e. Pergunta ba ita mak: koridór sira ba Timor-Leste iha ne'ebé?

Fundasaun di'ak, maibé uzu mak sukat susesu

Tenke rekoñese katak BCTL halo ona pasu importante. Ho sistema pagamentu lalais nasionál T-FAST no padraun QR nasionál TuQR, Timor-Leste iha ona estrada dijitál ida ba osan. Governadór rasik hatete katak transformasaun dijitál mak sentru estratéjia dezenvolvimentu setór finanseiru nian.

Maibé estrada ida la iha valór se karreta la la'o iha nia leten. T-FAST no TuQR sei la muda moris ema nian se komersiante iha merkadu, kiosk iha suku no família iha foho la uza.

Tanba ne'e, ita presiza sukat susesu ho pergunta simples: inan ida iha Ermera ka Lautein bele simu osan husi nia oan iha rai-li'ur ho lalais, ho seguru no ho kustu ki'ik ka lae? Atu resposta sai "sin", ita presiza agente pagamentu iha munisípiu, edukasaun finanseira ne'ebé simples, no aplikasaun ne'ebé ema bele uza iha Tetun.

Timor-Leste nu'udar ponte

Pasu tuir mai, tuir Governadór BCTL, mak harii konetividade pagamentu transfronteirisu. Ida-ne'e mak momentu ne'ebé família sira sei sente benefísiu loloos, bainhira sistema nasionál liga ho sistema iha nasaun sira ne'ebé haruka remesa.

Timor-Leste iha pozisaun únika. Ita membru ASEAN ona, no ita mós parte husi komunidade banku sentrál Pasífiku nian. Governadór dehan Timor-Leste bele sai "ponte" entre rejiaun rua ne'e. BCTL asina ona MoU ho National Bank of Cambodia kona-ba pagamentu dijitál no konetividade transfronteira, hametin kooperasaun ho Bank Indonesia, no haree Fiji nu'udar ezemplu iha Pasífiku.

Maibé ponte ida tenke liga fatin ne'ebé ema la'o liu. Prioridade tenke ba koridór remesa boot liu ba Timor-Leste, la'ós de'it ba akordu ne'ebé fasil atu asina. Se traballadór barak liu haruka osan husi nasaun ida, koneksaun ba nasaun ne'e tenke mai uluk.

Fiar mak moeda ida-ne'ebé importante liu

Governadór BCTL rasik fahe avizu ida ne'ebé di'ak: transformasaun dijitál labele hala'o tanba de'it teknolojia iha ona ka tanba ida-ne'e tendénsia. Nia tenke la'o hamutuk ho siberseguransa, protesaun konsumidór, governasaun no supervizaun ne'ebé forte.

Ha'u konkorda tomak. Ba ema barak iha ita-nia rai, uza servisu finanseiru dijitál mak esperiénsia foun. Se ema ida lakon osan tanba fraude dala ida, nia la'ós de'it la fiar aplikasaun ne'e. Nia sei konta ba nia viziinhu, no komunidade tomak bele fila fali ba osan fíziku.

Tanba ne'e, sistema ne'ebé ita harii tenke iha dalan ne'ebé klaru ba keixa, rezolve problema lalais, no informasaun ne'ebé transparente kona-ba kustu. Fiar mak moeda ida-ne'ebé ita labele imprime.

Saida mak ita bele halo agora

Ha'u hakarak propoin pasu konkretu ida. BCTL no Governu bele publika regularmente kustu médiu atu haruka remesa ba Timor-Leste iha koridór prinsipál sira. Informasaun ne'e tenke simples, ho lian ne'ebé públiku komprende, atu traballadór no família sira bele kompara opsaun.

Hafoin ida-ne'e, ita bele hatuur meta nasionál ida atu hatun kustu ne'e, tuir alvu ODS ne'ebé hakarak kustu remesa tun ba okos pursentu 3. Meta ida ne'ebé klaru sei fasilita monitorizasaun, no sei fó sinál ba fornesedór servisu sira katak kompetisaun ho kustu mak importante.

Remesa mak suor timoroan sira iha rai-li'ur. Sira servisu maka'as atu família iha uma bele moris di'ak liu. Ita-nia knaar mak garante katak suor ne'e to'o ho kompletu, la lakon iha dalan.

IVA Timor nian: Hahú Ki'ik, Hanorin Povu, Sa'e ho Dadus

  IVA Timor nian: Hahú Ki'ik, Hanorin Povu, Sa'e ho Dadus Husi Carlos Soares Ribeiro Kada tinan, bainhira Parlamentu Nasionál di...