Carlos Soares
Ribeiro, Lic.Eco., MM
Email: tomejomadio@gmail.com || Dosente ||
Universidade da Paz – Timor-Leste
Durante
tempu naruk, diskusaun kona-ba kooperasaun internasionál dala barak foka liu ba
pergunta ida: “Oinsá mak Timor-Leste bele servisu hamutuk ho nasaun seluk?”
Pergunta ida-ne’e importante, maibé agora tempu ona atu muda paradigma ba
pergunta ida seluk ne’ebé importante liu: “Oinsá mak nasaun seluk hakarak
mai servisu hamutuk ho Timor-Leste?”
Pergunta
ida-ne’e sai dezafiu boot ida ba Timor-Leste. Iha ekonomia globál, kooperasaun
la akontese tanba solidariedade deit, maibé tanba kada nasaun iha valor
estratéjiku ida ne’ebé bele kontribui ba parseiru sira. Nune’e, Timor-Leste
presiza kria “competitive advantage” ida ne’ebé halo investidor, empreza no
governu estranjeiru haree katak servisu hamutuk ho Timor-Leste sei fó benefísiu
mútuu.
Malaysia
Expo bele sai espellu ida ba ita atu aprende. Malázia la deit fa’an ninia
produtu, maibé fa’an mós ninia kapasidade, teknolojia, sistema, inovasaun no
esperiénsia. Ida-ne’e mak halo nasaun seluk buka kooperasaun ho Malázia.
Timor-Leste presiza hahú harii kapasidade hanesan ne’e.
Iha
tempu hanesan, Timor-Leste tenki komesa halo identifikasaun no dezenvolvimentu
ba rekursu no produtu estratéjiku sira ne’ebé iha. Nasaun ida la bele depende
nafatin ba importasaun no konsumidór deit. Ita tenki transforma rekursu lokal
sai valor ekonomiku ne’ebé bele kompeti iha merkadu rejionál no internasionál.
Produtu
agríkola hanesan café, ai-fuan, baunilha, kakao, mel, ai-manas no produtu
peskas presiza hetan apoiu iha área prosesamentu, embalagem, sertifikasaun no
branding. Hanesan mós iha setor turizmu, kultura, ekonomia kreativa, energia
renovável no minerais, presiza dezenvolve ho planeamentu estratéjiku atu
aumenta valor adisionál no atrai investimentu.
Tanba
ne’e, prioridade Timor-Leste la’ós deit buka investidor, maibé mós prepara
ambiente negósiu ne’ebé fó konfiansa ba investidor. Ida-ne’e inklui
infraestrutura, sistema regulatória ne’ebé klaru, rekursu umanu ne’ebé
kualifikadu, servisu públiku efisiente no politika ekonomia ne’ebé konsistente.
Bainhira kondisaun hirak-ne’e iha, nasaun seluk sei haree Timor-Leste nu’udar
parseiru negósiu ne’ebé iha potensial.
Iha
kontestu ASEAN no integrasaun ekonomia rejionál, Malaysia Expo Dili tenki haree
la’ós deit hanesan eventu komersiál ida. Eventu ida-ne’e bele sai “wake-up
call” ba Timor-Leste atu muda mentalidade hosi ekonomia ne’ebé simu
oportunidade ba ekonomia ne’ebé kria oportunidade. Objetivu boot la’ós deit atu
ita servisu hamutuk ho nasaun seluk, maibé atu halo nasaun seluk sente katak
servisu hamutuk ho Timor-Leste mak oportunidade ida ne’ebé iha valor
estratéjiku.
Iha
ikus, susesu Timor-Leste iha futuru la depende deit ba númeru investidor sira
ne’ebé mai, maibé depende liu ba kapasidade nasaun ida atu dezenvolve ninia
rekursu, aumenta valor ba produtu lokal, no harii identidade ekonomia ida
ne’ebé forte. Bainhira Timor-Leste konsege halo ida-ne’e, kooperasaun
internasionál sei la’ós tan buat ida ne’ebé ita buka, maibé sei sai buat ida
ne’ebé mundu buka hosi Timor-Leste. Ida-ne’e mak perspetiva dezenvolvimentu
ne’ebé sustentavel no dignu ba nasaun ida ne’ebé hakarak sai membru ativu iha
ASEAN no merkadu globál. Expo internasionál sira hanesan Dili International
Expo mós iha objetivu atu promove kolaborasaun, “Made in Timor-Leste”, no
prepara Timor-Leste atu integra ba merkadu ASEAN no mundu.
No comments:
Post a Comment
🔒 Komentar kamu akan ditinjau sebelum ditampilkan. Mari berdiskusi dengan sopan dan saling menghargai.