Thursday, July 9, 2026

Timor-Leste no Indonézia

Timor-Leste no Indonézia: Liu husi Rekonsiliasaun, Agora Tempu ba Rekoñesimentu ba Maturidade Nasaun

Carlos Soares Ribeiro, Lic.Eco., MM

Email: tomejomadio@gmail.com || Dosente || Universidade da Paz – Timor-Leste

 

Foto dari Tatoli
Iha loron hirak ikus ne'e, media balu fó interpretasaun katak vizita Sra. Megawati Soekarnoputri ba Timor-Leste reprezenta "ezemplu rekonsiliasaun ba mundu". Ha'u respeita interpretasaun ida-ne'e, maibé iha ha'u nia perspetiva, narativa ida-ne'e seidauk representa lolos realidade polítika no diplomátika Timor-Leste ohin loron.

Ha'u la konkorda se vizita ida-ne'e interpreta de'it hanesan símbolu rekonsiliasaun. Tanba, rekonsiliasaun entre Timor-Leste no Indonézia la hahú iha ohin loron, no la'ós mos objetivu prinsipal hosi vizita ida-ne'e.

Rekonsiliasaun ne'e konsege ona husi prosesu naruk ida, liu husi lideransa polítika husi nasaun rua, inklui Xanana Gusmão, José Ramos-Horta, no lider sira hosi Indonézia. Komisaun Verdade no Amizade (Commission of Truth and Friendship), diálogu bilateral, no koperasaun iha área seguransa, ekonomia no edukasaun hatudu katak relasaun entre nasaun rua muda tiha ona hosi konflitu ba parseria. Ida-ne'e la'ós buat foun.

Tanba ne'e, ha'u haree katak vizita Sra. Megawati iha mensajen ida ne'ebé boot liu duké rekonsiliasaun. Vizita ida-ne'e bele interpreta hanesan rekoñesimentu polítiku no diplomátiku ba Timor-Leste hanesan Estadu ida ne'ebé maturu, soberanu no hetan respeitu hosi nasaun viziñu sira.

Timor-Leste ohin loron la'ós tan nasaun ne'ebé mundu ko'alia de'it kona-ba konflitu pasadu. Durante tinan 23 independénsia, ita konsege halo eleisaun livre no pasífiku dala barak, muda governu tuir mekanismu demokrasia, hametin liberdade imprensa, no harii instituisaun Estadu ne'ebé, maski sei iha desafiu barak, kontinua funsiona tuir prinsípiu konstitusionál.

Ita mos hetan oportunidade boot atu tama ba ASEAN, ne'ebé la'ós de'it rezultadu hosi lokalizasaun jeográfika, maibé mos tanba avaliasaun kona-ba ita nia prontidaun polítika no kapasidade atu partisipa iha mekanismu rejionál. Ida-ne'e hatudu katak komunidade internasionál hahú haree Timor-Leste ho perspetiva foun.

Maibé, iha tempu hanesan, ita tenke onestu atu admite katak soberania la'o hamutuk ho responsabilidade. Timor-Leste sei enfrenta dezafiu boot sira iha rai laran. Ekonomia sei depende barak ba rekursu petróleo. Setór privadu seidauk forte. Desempregu juventude sei aas. Produtividade agríkola menus. Infraestrutura iha munisípiu balu seidauk to'o padraun ne'ebé presiza. Servisu públiku no transformasaun dijitál mos presiza kontinua hadi'a.

Problema sira-ne'e la reduz valor soberania Timor-Leste. Pelo kontráriu, sira sai lembrete katak rekoñesimentu internasionál tenke akompaña ho esforsu nasional atu hametin governasaun, ekonomia no kapitál umanu.

Tanba ne'e, ha'u hanoin katak ita tenke muda ita nia narativa. Timor-Leste la bele kontinua define nia identidade husi rekonsiliasaun de'it. Rekonsiliasaun importante, maibé nia la bele sai úniku identidade ida ne'ebé mundu koñese kona-ba ita.

Agora tempu atu mundu haree Timor-Leste hanesan:

  • Estadu soberanu ida ne'ebé hetan respeitu hosi nasaun sira seluk;
  • Demokrasia ida ne'ebé, maski jovem, hatudu maturidade polítika;
  • Parseru ida iha ASEAN no komunidade internasionál;
  • Nasaun ida ne'ebé iha kapasidade atu dezenvolve ekonomia no fó kontribuisaun ba estabilidade rejionál.

Vizita Sra. Megawati, iha ha'u nia haree, la'ós de'it kona-ba istória pasadu. Nia mos kona-ba oinsá Indonézia haree Timor-Leste iha presente no futuru. Ida-ne'e mak símbolu katak Timor-Leste hetan ona respeitu no rekoñesimentu hanesan parseru ida ne'ebé igual iha relasaun bilateral.

Maibé rekoñesimentu hosi ema seluk de'it la sufisiente. Rai ida forte la'o tanba nia instituisaun forte, ekonomia forte no povu ne'ebé iha kapasidade. Se ita hakarak mundu kontinua respeita Timor-Leste, entaun ita rasik tenke investe iha edukasaun, saúde, boa governasaun, inovasaun, diversifikasaun ekonomia no dezenvolvimentu rekursu umanu.

Ha'u fiar katak vizita ida-ne'e la'ós marka rekonsiliasaun foun. Rekonsiliasaun konsege ona. Vizita ida-ne'e marka etapa ida foun: etapa ne'ebé Timor-Leste hetan rekoñesimentu hanesan Estadu soberanu ida ne'ebé maturu polítikamente. Agora, responsabilidade boot liu mak oinsá ita rasik transforma rekoñesimentu ida-ne'e sai benefísiu ba povu Timor-Leste tomak.

 

No comments:

Post a Comment

🔒 Komentar kamu akan ditinjau sebelum ditampilkan. Mari berdiskusi dengan sopan dan saling menghargai.

Likidez Bankária Aas, Kresimentu Kredit Limitadu

Likidez Bankária Aas, Kresimentu Kredit Limitadu: Analiza ba Obstákulu Estrutural iha Ekonomia Timor-Leste Carlos Soares Ribeiro, Lic.Eco....