Timor-Leste no Indonézia: Liu husi Rekonsiliasaun, Agora Tempu ba Rekoñesimentu ba Maturidade Nasaun
Carlos Soares
Ribeiro, Lic.Eco., MM
Email: tomejomadio@gmail.com || Dosente
|| Universidade da Paz – Timor-Leste
| Foto dari Tatoli |
Ha'u la konkorda se vizita ida-ne'e interpreta de'it
hanesan símbolu rekonsiliasaun. Tanba, rekonsiliasaun entre Timor-Leste no
Indonézia la hahú iha ohin loron, no la'ós mos objetivu prinsipal hosi vizita
ida-ne'e.
Rekonsiliasaun ne'e konsege ona husi prosesu naruk ida,
liu husi lideransa polítika husi nasaun rua, inklui Xanana Gusmão, José
Ramos-Horta, no lider sira hosi Indonézia. Komisaun Verdade no Amizade
(Commission of Truth and Friendship), diálogu bilateral, no koperasaun iha área
seguransa, ekonomia no edukasaun hatudu katak relasaun entre nasaun rua muda
tiha ona hosi konflitu ba parseria. Ida-ne'e la'ós buat foun.
Tanba ne'e, ha'u haree katak vizita Sra. Megawati iha
mensajen ida ne'ebé boot liu duké rekonsiliasaun. Vizita ida-ne'e bele
interpreta hanesan rekoñesimentu polítiku no diplomátiku ba Timor-Leste
hanesan Estadu ida ne'ebé maturu, soberanu no hetan respeitu hosi nasaun viziñu
sira.
Timor-Leste ohin loron la'ós tan nasaun ne'ebé mundu
ko'alia de'it kona-ba konflitu pasadu. Durante tinan 23 independénsia, ita
konsege halo eleisaun livre no pasífiku dala barak, muda governu tuir mekanismu
demokrasia, hametin liberdade imprensa, no harii instituisaun Estadu ne'ebé,
maski sei iha desafiu barak, kontinua funsiona tuir prinsípiu konstitusionál.
Ita mos hetan oportunidade boot atu tama ba ASEAN, ne'ebé
la'ós de'it rezultadu hosi lokalizasaun jeográfika, maibé mos tanba avaliasaun
kona-ba ita nia prontidaun polítika no kapasidade atu partisipa iha mekanismu
rejionál. Ida-ne'e hatudu katak komunidade internasionál hahú haree Timor-Leste
ho perspetiva foun.
Maibé, iha tempu hanesan, ita tenke onestu atu admite
katak soberania la'o hamutuk ho responsabilidade. Timor-Leste sei enfrenta
dezafiu boot sira iha rai laran. Ekonomia sei depende barak ba rekursu
petróleo. Setór privadu seidauk forte. Desempregu juventude sei aas.
Produtividade agríkola menus. Infraestrutura iha munisípiu balu seidauk to'o
padraun ne'ebé presiza. Servisu públiku no transformasaun dijitál mos presiza
kontinua hadi'a.
Problema sira-ne'e la reduz valor soberania Timor-Leste.
Pelo kontráriu, sira sai lembrete katak rekoñesimentu internasionál tenke
akompaña ho esforsu nasional atu hametin governasaun, ekonomia no kapitál
umanu.
Tanba ne'e, ha'u hanoin katak ita tenke muda ita nia
narativa. Timor-Leste la bele kontinua define nia identidade husi
rekonsiliasaun de'it. Rekonsiliasaun importante, maibé nia la bele sai úniku
identidade ida ne'ebé mundu koñese kona-ba ita.
Agora tempu atu mundu haree Timor-Leste hanesan:
- Estadu soberanu ida ne'ebé hetan respeitu hosi
nasaun sira seluk;
- Demokrasia ida ne'ebé, maski jovem, hatudu
maturidade polítika;
- Parseru ida iha ASEAN no komunidade internasionál;
- Nasaun ida ne'ebé iha kapasidade atu dezenvolve
ekonomia no fó kontribuisaun ba estabilidade rejionál.
Vizita Sra. Megawati, iha ha'u nia haree, la'ós de'it
kona-ba istória pasadu. Nia mos kona-ba oinsá Indonézia haree Timor-Leste iha
presente no futuru. Ida-ne'e mak símbolu katak Timor-Leste hetan ona respeitu
no rekoñesimentu hanesan parseru ida ne'ebé igual iha relasaun bilateral.
Maibé rekoñesimentu hosi ema seluk de'it la sufisiente. Rai
ida forte la'o tanba nia instituisaun forte, ekonomia forte no povu ne'ebé iha
kapasidade. Se ita hakarak mundu kontinua respeita Timor-Leste, entaun ita
rasik tenke investe iha edukasaun, saúde, boa governasaun, inovasaun,
diversifikasaun ekonomia no dezenvolvimentu rekursu umanu.
Ha'u fiar katak vizita ida-ne'e la'ós
marka rekonsiliasaun foun. Rekonsiliasaun konsege ona. Vizita ida-ne'e marka
etapa ida foun: etapa ne'ebé Timor-Leste hetan rekoñesimentu hanesan Estadu
soberanu ida ne'ebé maturu polítikamente. Agora, responsabilidade boot liu mak
oinsá ita rasik transforma rekoñesimentu ida-ne'e sai benefísiu ba povu
Timor-Leste tomak.
No comments:
Post a Comment
🔒 Komentar kamu akan ditinjau sebelum ditampilkan. Mari berdiskusi dengan sopan dan saling menghargai.